{"id":753,"date":"2018-01-08T15:57:00","date_gmt":"2018-01-08T14:57:00","guid":{"rendered":"http:\/\/dc-sirmium.rs\/?p=753"},"modified":"2022-07-14T15:58:58","modified_gmt":"2022-07-14T14:58:58","slug":"kako-da-odredite-cenu-kvadrata-nekretnine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nekretninesorak.rs\/?p=753","title":{"rendered":"Kako da odredite cenu kvadrata nekretnine?"},"content":{"rendered":"\n\n\n<p>Naj\u010de\u0161\u0107e pitanje koje nam postavljaju prodavci stanova je: \u201c\u0160ta mislite da li je to realna cena\u201c ili \u201eKoja je realna cena za moj stan\u201c? Prizna\u0107e te vrlo nezgodno pitanje. Agencije su tada u dilemi da li da zaista ka\u017eu realnu tr\u017ei\u0161nu vrednost stana ili da puste prodavca da tra\u017ei koliko misli za svoj stan, posle izvesnog vremena i sam \u0107e shvatiti da to nije realno i da taj iznos ne mo\u017ee dobiti. Vrlo \u010desto \u010dujete odgovore tipa: \u201eNama se ne \u017euri da prodamo\u201c ili \u201eMoj kom\u0161ija sa drugog sprata je pre mesec dana prodao za toliko\u201c ili \u201eJa moram da prodam ovaj stan i kupim dva manja\u201c itd. Naravno ni jedan od ovih razloga nije merodavan pri proceni tr\u017ei\u0161ne vrednosti nekretnine.<\/p>\n\n\n\n<p>Na\u0161a \u010duvena poslovica \u201eSvaka roba ima svog kupca\u201c vrlo \u010desto u praksi ne prolazi. De\u0161ava se, da se neke nekretnine prodaju godinama i nikad se ne prodaju. Problem nije u nekretnini, nego u prodavcu.<\/p>\n\n\n\n<p>Kada re\u0161ite da kupite nekretninu, onda to zaista i uradite isto tako va\u017ei i za prodaju: Kad re\u0161ite da prodate nekretninu, onda to zaista i radite. Naravno potra\u017eite stru\u010dnu pomo\u0107 od ljudi koji se bave procenom vrednosti nekretnina. Vi to ne morate da znate, zato postoje ve\u0161taci, agencije, poreska uprava kojima je to posao da znaju.<\/p>\n\n\n\n<p>Po\u010de\u0107emo od gre\u0161aka koje ve\u0107ina prodavaca pravi.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Prva gre\u0161ka<\/strong>: \u201e<strong>Moram da prodam svoj veliki stan da bi kupio dva manja\u201c.<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Naravno da je to mogu\u0107e ali ne\u0107ete uspeti da kupite dva manja stana na istoj lokaciji, spratnosti i u zgradi iste starosti. Ako uva\u017eimo sve navedene kriterijume mo\u0107i \u0107ete da kupite dva manja stana ali \u0107e njihova kvadratura zajedno biti manja od kvadrature koju ste prodali. Logi\u010dno manji stanovi su skuplji od ve\u0107ih stanova po kvadratu na istoj lokaciji, istoj spratnosti i istoj starosti i istom kvalitetu zgrade. To je zato i zbog \u010dinjenice da je tra\u017enja za manjim stanovima ve\u0107a nego za velikim. Naravno na cenu uti\u010de i ponuda i tra\u017enja na tr\u017ei\u0161tu. Zaklju\u010dak, realno procenite vrednost nekretnine koju prodajete i za taj novac vidite \u0161ta mo\u017eete kupiti na tr\u017ei\u0161tu. Isti broj kvadrata \u0107ete kupiti ako napravite ustupak po pitanju spratnosti (morate i\u0107i na ve\u0107u spratnost) ili starosti zgrade (morate i\u0107i u stariju zgradu) ili lokacije (morate i\u0107i na dalju lokaciju).<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Druga gre\u0161ka: \u201e Moj kom\u0161ija je isti ovakav stan prodao za toliko i toliko para\u201c.<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Ovo je vrlo korisna informacija za vas ali nije potpuno ta\u010dna. Pitanje je kada je va\u0161 kom\u0161ija prodao svoj stan, jer situacija se menja iz dana u dan na tr\u017ei\u0161tu, zatim u kakvom stanju je bio kom\u0161ijin stan u odnosu na va\u0161. Ne postoje potpuno dva ista stana. Ovo mo\u017ee samo da vam bude korisna informacija da lak\u0161e procenite vrednost svog stana.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Tre\u0107a gre\u0161ka: \u201eNe \u017euri mi se, zato \u0107u staviti ve\u0107u cenu pa mo\u017eda neko \u201enaleti\u201c i kupi po toj ceni\u201c.<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Ljudi koji kupuju isto tako kao i oni \u0161to prodaju \u201ene nale\u0107u\u201c nego se informi\u0161u o situaciji na tr\u017ei\u0161tu i dobro razmisle \u0161ta \u0107e kupiti. Sada kada znamo gde se naj\u010de\u0161\u0107e gre\u0161i lak\u0161e \u0107emo odrediti vrednost na\u0161e nekretnine. Naravno na\u0161a nekretnina danas vredi toliko, sutra to ne mora da bude tako, zbog inflacije, krize u privredi, ponude i tra\u017enje na tr\u017ei\u0161tu ta vrednost se menja. Zaklju\u010dujemo da to nije fiksna kategorija, nego varijabilna. Zato danas procenjujemo vrednost i to u trenutku kada re\u0161imo da zaista prodamo svoju nekretninu. Postoji ne\u0161to \u0161to se zove Amortizacija, na\u017ealost svi prodavci zaboravljaju na to. Svaki objekat vremenom se amortizuje i njegova vrednost se smanjuje. To je vrlo bitna stvar u proceni nekretnine koja je predmet prodaje. Stopa amortizacije krece se od 1% do 3% godi\u0161nje u zavisnosti od kvaliteta objekta, odnosno nacina zidanja. Najkvalitetniji objekti imaju najmanji procenat amortizacije godi\u0161nje. Zato su novi stanovi najskuplji. Naravno uvek morate uva\u017eavati \u010dinjenicu da kad vr\u0161ite procenu radite to na osnovu nekretnina na istoj lokaciji. Lokacija je bitan \u010dinilac kod procene vrednosti. Umanjenje po osnovu starosti zgrade obra\u010dunava se po stopi od 1% do 3% godi\u0161nje a najvi\u0161e do 50%. Postoje izuzeci koji se odnose na stanove u posebnim zgradama (stare zgrade od istorijskog zna\u010daja, vile ili zgrade na posebnim lokacijama u cenrtu grada itd.). Naravno na\u0161a preporuka je da posao procene prepustite ljudima koji se profesionalno bave tim poslom, Agenciji za promet nekretnina.<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor: svet neketnina<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Naj\u010de\u0161\u0107e pitanje koje nam postavljaju prodavci stanova je: \u201c\u0160ta mislite da li je to realna cena\u201c ili \u201eKoja je realna cena za moj stan\u201c? Prizna\u0107e te vrlo nezgodno pitanje. Agencije su tada u dilemi da li da zaista ka\u017eu realnu tr\u017ei\u0161nu vrednost stana ili da puste prodavca da tra\u017ei koliko misli za svoj stan, posle [&#8230;]\n","protected":false},"author":1,"featured_media":754,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[16],"tags":[],"class_list":["post-753","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blog"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nekretninesorak.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/753","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nekretninesorak.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nekretninesorak.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nekretninesorak.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nekretninesorak.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=753"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/nekretninesorak.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/753\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":755,"href":"https:\/\/nekretninesorak.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/753\/revisions\/755"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nekretninesorak.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/754"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nekretninesorak.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=753"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nekretninesorak.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=753"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nekretninesorak.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=753"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}