Zašto dolazi do kondenzacije u novim stanovima

Često se dešava da u novim objektima kao i renoviranim starim objektima dolazi do pojave kondenzacije i vlage. Ova vlaga može dovesti do oštećenja objekta kao i narušavanja kvaliteta životnog prostora i zdravlja stanara.  Mogu da se pojave neprijatni mirisi, buđ, alergijske reakcije i oštećenja na zidovima.

Ukratko rečeno, kondenzacija nastaje ako ne postoji razmena vazduha između unutrašnjosti i spoljašnjene sredine pošto vlaga ne može prirodnim putem da se izvede iz prostorije. Ako je razlika između unutrašnje i spoljašnje temperature velika kondenzacija je veća.

Šta može biti uzrok kondenzacije?

Svako zna da voda ima tri agregatna stanja (čvrsto, tečno ili gasovito). Kada temperatura raste do određenog stepena, voda se pretvara u paru koja sadrži određenu količinu vlage. Ali kada temperatura pada i vazduh gubi sposobnost da zadrži vlagu ona počinje da se opušta, pritom, prvo se spušta na hladne površine (tj. prozorska stakla) .

Iz navedenog proizilazi da je glavni uzrok kondenzacije na prozorima  visoka vlažnost u prostoriji. U principu, kondenzacija vlage u stanu može biti posledica tuširanja, sušenja veša, zalivanja cveća, kuvanja. Najčešće se javlja u kupatilu i kuhinji, ali nije neobična ni pojava buđi na zidovima u sobama i hodnicima.

Zašto nije bilo takvih problema sa starom drvenom stolarijom?

Interesantno je to što se u starim gradnjama kondenzacija ne javlja u tolikom obimu kao u novogradnjama. Razlog su novi materijali i njihove bolje izolacione karakteristike kao i bolje “dihtovanje” PVC prozora i vrata. Ali zato su stariji stanovi daleko veći potrošači toplotne energije pošto im je izolacija daleko slabija. Vremena u kojima danas živimo zahtevaju redukciju troškova za grejanje kao i bolju zvučnu izolaciju.

Kako da se izbegne kondezacija?

  • Smanjivanje vlažnosti u prostorijama (da se ne suši veš, ugradnja ventilacije koja kupi vlagu pri kuvanju, tuširanju, pranju veša i sl.)
  • Obezbeđivanje cirkulacije vazduha u prostorijama (provetravanje – češće otvaranje prozora u kraćim intervalima, sklanjanje polica, ormana i sl. koji su na putu strujanju vazduha, nameštaj ne sme biti zalepljen za zidove).                                                                  
  • Ugradnje kvalitetne stolarije– aluminijumski profili treba da imaju termo prekide, a kod  PVC prozora se ugrađuje okov koji omogućuje provetravanje.
  • Staklo – obično staklo povećava rizik od kondenzacije, danas se koriste specijalna niskoemisiona stakla koja imaju niži kojeficijent prenosa toplote.

Zimi treba izbegavati luftiranje „na kip“. Umesto toga najbolje je da istovremenom otvorite sve prozore i sobna vrata u trajanju do 5 minuta i napravite promaju da bi ste obezbedili potpunu razmenu vazduha u prostoriji. Na taj način vlažni vazduh u sobama se meša sa hladnim i suvim spoljašnjim vazduhom.